Zdravlje, životni stil

posted in: Uncategorised | 0

NutritionFacts.org

Zdravlje i sreća

Zdravlje za svakoga

Tekstovi i linkovi preuzeti sa web stranice: Čudesna otkrića

 

dr. Agatha Thrash: Nutrition for Vegetarians [PDF]
dr. Colin Campbell: Kineska studija [PDF – hrvatski, srpski]
dr. Neil Nedley: Izlaz iz depresije [PDF]
dr. Neil Nedley: Zakoni zdravlja i izliječenja [PDF]
Dada Lerotić & Ivana Vinković Vrček: Što se krije iza E-brojeva [PDF]
Toni Radić: I zdravo i ukusno [PDF]
Victoria Boutenko: Zeleno za zdravlje [PDF]

 

 

Slika

autor: Neil Nedley[1]

1. Dovoljno spavajte – bitno je!

Spavajte 7 do 8 sati svake noći, i to najmanje sat vremena prije ponoći (2 ili 3 bi bilo još bolje) ako je ikako moguće. Neka vam prijeđe u naviku ići spavati i ustajati u otprilike isto vrijeme svaki dan. Za najblagotvorniji utjecaj, najbolje vrijeme za počinak je oko 21 sat. Nedostatak sna može uzrokovati osjećaj mamurluka i lošu koncentraciju. Istraživanje koje je provelo Sveučilište u Minnesoti pokazalo je da su se studenti koji više spavaju tijekom akademske godine osjećali energičnije, dobivali bolje ocjene i patili od manje depresivnih osjećaja i ponašanja u usporedbi s njihovim kolegama koji su manje spavali.

2. Obratite pažnju na svoju prehranu

Prehrana igra ključnu ulogu za sposobnosti i funkcioniranje uma. Kako biste svom mozgu pružili najviše koristi, jedite mnogo raznovrsnih i cjelovitih biljnih namirnica. Odaberite voće i povrće raznih boja i pobrinite se da dio toga bude i sirovo. Najbolji raspored je jesti dva ili tri obroka u isto doba dana, a između obroka ništa osim obične vode. Ograničite ili potpuno izbacite meso i životinjske proizvode. Pobrinite se da unos masti i šećera bude nizak. Sve veći broj znanstvenih dokaza pokazuje da je prehrana koja se sastoji od cjelovitih žitarica, mahunarka, povrća, orašastih plodova i voća, uz izbacivanje mesa i visokomasnih životinjskih proizvoda i uključivanje redovne tjelovježbe, povezana sa smanjenim razinama kolesterola u krvi, nižim krvnim tlakom i manje pretilosti, te sukladno tome i manje srčanih bolesti i udara, dijabetesa i raka. Meso sadrži sastojke koji ugrožavaju moždanu aktivnost, a ne posjeduje sastojke koji su mozgu potrebne da bi dobro radio. Arahidonska kiselina koja se nalazi u mesu ugrožava optimalan rad čeonog režnja – moždanog centra za mudrost, rasuđivanje i dalekosežno sagledavanje. Životinjske namirnice nemaju ugljikohidrata – što je glavni energetski izvor koji mozak koristi – dok ih je vegetarijanska prehrana puna.

3. Izađite u šetnju

Zacrtajte si 30 do 45 minuta žustrog hoda ili slične aktivnosti dnevno na svježem vanjskom zraku koliko je god to moguće. Za pojedince pod mentalnim stresom, vježbanje 7 dana tjedno je najbolji izbor. Između raznih vrsta tjelovježbe, hodanje se izdvaja kao posebno dobro za vaš mozak jer povećava krvnu cirkulaciju i količinu kisika i glukoze koja dolazi do vašeg mozga. Hodanje nije prenaporno, pa vaši nožni mišići ne uzimaju dodatni kisik i glukozu kao što je to slučaj kod mnogo drugih oblika tjelovježbe. Dok hodate, učinkovito ispunjavate svoj mozak kisikom. Možda zato šetnja „razbistrava glavu“ i pomaže nam da bolje razmišljamo.

4. Odbacite ovisničke navike i tvari

Bihevioralne ovisnosti (kao što su video-igre, internet, kockanje i pornografija) znanstveno su dokazane kao uzročnici istih fizičkih učinaka koje proizvode i ovisničke tvari poput alkohola, nikotina, kofeina i marihuane. Osim što ometaju umne sposobnosti, ovisničke navike uzimaju i dragocjeno vrijeme koje se moglo iskoristiti za produktivnije aktivnosti. Ovisnosti negativno utječu na izglede za uspjeh sada i u budućnosti.

5. Izbjegavajte negativne izjave

U desetodnevnom programu oporavka od depresije koji je razvio dr. Neil Nedley[2], od sudionika se traži da izbjegavaju negativne izjave 14 dana za redom, što uključuje potpuni prestanak jadikovanja, kritičkih i drugih negativnih izjava. Čak se i „konstruktivni kriticizam“ mora prekinuti. To je odličan način za izlazak iz negativnog mentalnog „kolosjeka“ u koji je tako mnogo ljudi upalo. Ohrabrite se – iako je ovo jedna od najtežih stvari, jedna je i od najvažnijih!

6. Iskoristite snagu pozitivne klasične glazbe

Klasična glazba, pogotovo barokna, djeluje opuštajuće i organizirajuće na mozak. Znanstvena istraživanja su također pokazala da neke vrste klasične glazbe poboljšavaju sposobnost razmišljanja. Dr. Nedley preporučuje najmanje 20 minuta terapije klasičnom glazbom tjedno. Odaberite skladbe koje su harmonične i melodične (nasuprot čudnim i nepravilnim). Dobar izbor među skladateljima su npr. Mozart, Brahms, Tchaikovsky i Bach. Ne morate čak ni voljeti klasičnu glazbu da biste imali koristi od ove terapije – samo ju slušajte.

7. Punite um plemenitim, mentalno izazovnim sadržajima i razmišljajte o njima

Izrazito je preporučljivo da svaki dan čitate po jedno poglavlje Salomonovih Izreka. Čitajte poglavlje koje po rednom broju odgovara danu u mjesecu. Pošto Izreke sadrže 31 poglavlje, to vrijedi svaki mjesec. Ponavljanje je dobro, pa činite to svakoga mjeseca ako je moguće.

8. Dišite duboko!

Pokušajte udahnuti jednom svakih 10 sekundi (ili 3 do 6 dubokih udisaja u minuti) tijekom 30 do 45 minuta, držeći se pritom uspravno. Koristeći svoju dijafragmu (veliki mišić koji odvaja vaša prsa od abdominalne šupljine), potpuno napunite i ispraznite svoja pluća sa svakim dahom. Duboko disanje će prirodno imati blagotvoran učinak na mozak i pomoći mu da jasnije misli.

9. Hidratizirajte se!

Pijte velike količine svježe, čiste vode, po mogućnosti između, a ne tijekom obroka. Kako biste izračunali minimalni broj litara koje vaše tijelo treba svakoga dana, uzmite svoju tjelesnu masu u kilogramima, te taj broj podijelite s 31, i dobit ćete okvirni broj litara vode koje vaše tijelo treba svakoga dana. Primjerice, pojedinac od 77,5 kg trebat će oko 2,5 l vode. Na to dodajte 180 ml za svakih 15 minuta koje provedete u tjelovježbi, energičnom radu ili aktivnosti u iznadprosječno toplom okružju. Koristite barem jednom dnevno i toplu vodu pri tuširanju ili kupanju, te imajte vrlo toplu polusatnu kupku (ili 15 minuta tuširanja) prije spavanja. Istraživanja su pokazala da je većina ljudi neprestano u stanju djelomične dehidracije. To znači da njihov mozak radi znatno ispod svojih mogućnosti i potencijala. Istraživanje koje je proveo Trevor Brocklebank sa Sveučilišta u Leedsu u Ujedinjenom kraljevstvu otkrilo je da su đaci s najboljim rezultatima u razredu bili oni koji su pili i do osam čaša vode dnevno.

10. Nađite društvenu potporu

Ljudi bez bliskih, zdravih članova obitelji ili prijatelja s kojima se mogu družiti nekoliko puta tjedno, trebaju se uključiti u dobre projekte mjesne zajednice ili religijske skupine. Redovnim pohađanjem možete izgraditi osjećaj pripadanja i samopoštovanja. Posebno je korisno posvetiti se čestitim poduhvatima koji pomažu drugima.

***

Autor članka dr. Neil Nedley redovni je liječnik interne medicine sa specijalizacijom u podučju preventivne medicine, mentalnog zdravlja, dijagnostike, gastroenterologije i kardiologije. Dr. Nedley je predsjednik Instituta za zdravlje i obrazovanje Weimar, svjetski poznatom po razvoju NEWSTART programa.[3]


[1] Prijevod članka „10 Tips for Achieving Peak Mental Performance“ (http://newstartclub.com/resources/detail/tips-for-achieving-peak-mental-performance).
[2] http://nedleydepressionrecovery.com
[3] http://weimar.org/health

 

 

 

 

Slika

Što kaže znanost?

Prednosti vegetarijanske i veganske prehrane danas su sve poznatije zahvaljujući znanstvenim istraživanjima. Svjetski poznate prehrambene studije poput Kineske studije (1), Adventist Health Study 1 i 2 (2) ta su istraživanja dovele na novu razinu opsežnosti i pokazale identične rezultate: vegetarijanci i vegani su sveukupno zdraviji, imaju više energije, dulje žive, rjeđe su pretili i manje oboljevaju – posebno od neprenosivih bolesti poput visokog krvnog tlaka, srčanožilnih bolesti, raka i dijabetesa koje su danas najveće ubojice čovječanstva. Samo u 2008. godini je od 57 milijuna smrti u svijetu preko 36 milijuna (63%) uzrokovano neprenosivim bolestima (3), a samo u zemljama EU, svake godine kardiovaskularne (srčanožilne) bolesti ubiju preko 2 milijuna ljudi, rak biva dijagnosticiran 2 450 000 ljudi (od kojih 1 230 000 godišnje umre, te se čak i pojava raka kod djece svake godine povećava za 1%), a kao posljedica pretilosti, čak 32 milijuna Europljana pati od dijabetesa (s još toliko graničnih slučajeva koji imaju netoleranciju na glukozu) (4). Sve ove bolesti uzrokovane su nezdravim životnim stilom i prehrambenim navikama koje karakteriziraju urbanizirana društva (5) i mogu se spriječiti, a često i ukloniti vegetarijanskom i veganskom prehranom. To vrijedi i za odrasle i za djecu, kako je čak i prestižna klinika Mayo priznala: “Prednost za djecu koja su vegetarijanci je u tome što ove vrste prehrane obično sadrže manje zasićenih masti i kolesterola, a više voća, povrća, žitarica i vlakana od ostalih vrsta prehrane. Kao posljedica, djeca na vegetarijanskoj prehrani su uglavnom vitkija od druge djece … i također će imati koristi od prehrane koja je povezana s manje pretilosti, dijabetesa tipa 2, hipertenzije i srčanih bolesti” (6). Suprotno popularnom mišljenju, ne moraju patiti od nedostatka proteina: “mnoge biljke – posebno grahorke, mahunarke i orašasti plodovi – također mogu pribaviti protein potreban u zdravoj prehrani. Dakle, u vegetarijanskim tipovima prehrane lako je dobiti dovoljno proteina, ako je kalorijski unos dovoljan i ako se konzumira raznovrsna hrana” (7). Već sama činjenica da vegetarijanci u pravilu jedu raznovrsniju hranu pokazuje nutritivne prednosti biljne prehrane. Moglo bi se još mnogo govoriti (i ovaj blog će to nastojati činiti) o znanstvenim dokazima zdravstvenih prednosti biljne prehrane, pa i ekološkim i filozofsko-etičkim razlozima. Međutim, ovaj članak želi progovoriti o ovoj temi iz jedne druge perspektive – religijske, točnije, biblijske perspektive.

Što kaže Biblija?

Mnogo deklariranih kršćana gaji izrazito nezdrave prehrambene i zdravstvene običaje. Kako bi se kršćani trebali hraniti? Svakako onako kako zagovara Biblija, koja bi svakom kršćaninu trebala biti temelj za svako vjerovanje i praksu. Nažalost, većina crkava i kršćana ne slijede to načelo, oslanjajući se više na autoritet crkvenih vođa umjesto Biblije, pa se tako i većina njih hrani nezdravo, potpuno suprotno uputama danim u Bibliji. Zanimljivo je da se čak i u njoj samoj vidi kako čovječanstvo postupno odlazi od Božjeg ideala prehrane, što zbog drugih problema u koje su ljudi uvalili sebe i svijet a koji su uzrokovali poremećaje u eko-sustavu i prehrani, što zbog toga što se u mnogo slučajeva jasno vidi kako im je zadovoljavanje neprirodnih apetita bilo važnije od zdravlja i suosjećanja. 

Izvorna prehrana za ljude objavljena je u glavnim crtama pri Stvaranju, dok su Adam i Eva živjeli u Edenskom vrtu: „Evo, dajem vam sve bilje što se sjemeni, po svoj zemlji, i sva stabla plodonosna što u sebi nose svoje sjeme: neka vam budu za hranu!“ (Postanak 1,29)

Izvorna prehrana za životinje sadržavala je zeleno bilje: „A zvijerima na zemlji i pticama u zraku i gmizavcima što puze po zemlji u kojima je dah života – neka je za hranu sve zeleno bilje.“ (Postanak 1,30)

Prva izmjena izvornog plana prehrane objavljena je Adamu i Evi kada su bili isključeni iz Edenskog vrta: „A hranit ćeš se poljskim raslinjem.“ (Postanak 3,18)

Sve do ovog trenutka, ljudi su se hranili isključivo veganski.

Druga izmjena izvornog plana prehrane objavljena je čovječanstvu nakon Potopa, uslijed nedostatka raslinja: „Sve što se kreće i živi neka vam bude za hranu: sve vam dajem kao što vam dadoh zeleno bilje. Samo mesa što još ima u sebi životnu snagu, naime krv, ne smijete jesti.“ (Postanak 9,4)

Prvi pokušaj povratka na izvornu prehranu

Mnogo stoljeća kasnije, nakon što je Izrael izašao iz Egipta i putovao pustinjom, Bog pokazuje da nije odustao od svog ideala – veganske prehrane – jer ih nije hranio mesom, već manom s neba – slatkastim kruhom koji je imao „ukus medenog kolačića“ (Izlazak 16,31). „Mana je bila kao zrno korijandera i nalik na bdelij. Narod išao naokolo, skupljao je, a onda tro kamenom na kamenoj ploči ili stupao u stupi. Kuhao ju je u loncu i od nje pravio kolače. Okus joj bijaše kao okus kolača zgotovljena u ulju.“ (Brojevi 11,7.8). Međutim, „Izraelci se opet upuste u jadikovanje govoreći: „Tko će nas nasititi mesom?’“ (4. redak)

Nakon upornog jadikovanja za mesom i mrmljanja protiv Mojsija i Boga zbog mane (6. redak), Mojsije je zavapio Bogu: „Ja sam ne mogu nositi sav ovaj narod. Preteško je to za me.“ (14. redak) Nakon molitve, odnosno razgovora između Mojsija i Boga, stigao je odgovor: „jest ćete mesa, jer ste mrmljali u uši Jahvi govoreći: `Tko će nas nasititi mesa? U Egiptu nam je bilo dobro.` Jahve će vam, dakle, dati mesa da jedete. Nećete ga jesti samo jedan dan, ni dva dana, ni pet dana, ni deset dana, ni dvadeset dana, nego cio mjesec, sve dok vam ne izbije na nosnice i ne ogadi vam se“ (redci 18-20). No, posljedice su bile kobne, jer je nakon prejedanja mesom došao pomor na tabor (redci 33. i 34.).

Privremeno rješenje: čiste i nečiste životinje

Ipak, Izrael je i kasnije uporno želio meso, pa im je Bog dozvolio, ali i ograničio mesnu prehranu. Samo ona stvorenja označena kao čiste životinje uključena su u popis jestivog mesa (vidi: Levitski zakonik 11 i Ponovljeni zakon 14,3-12). Dane su i upute koje nalažu izbjegavanje životinjskog loja (vidi: Levitski zakonik 3,17). Iako se pismeno pojašnjenje o tome kako uključiti životinjsko meso u prehranu u Bibliji ne pojavljuje sve do vremena Izraelaca, i Noa je očito jasno razumijevao kako Bog pravi razliku između čistih i nečistih životinja, davno prije nastanka hebrejskog naroda, tj. Izraela (vidi: Postanak 7,9).

Međutim, Isus Krist je rekao zašto je Bog dopustio ljudima neke stvari s kojima se ne slaže, primjerice: „Mojsije je dopustio vama samo zbog tvrdoće srca vašega da otpuštate svoje žene“, a zatim nastavlja „iz početka nije bilo tako“ (Matej 19,8), što je očita poruka da se ljudi vrate izvornim načelima i praksama koje je Bog imao za ljude pri Stvaranju, a to uključuje i biljnu prehranu.

Mali ostatak kršćana odlučuje se vratiti izvornoj prehrani

Nažalost, kao što je rečeno, zbog slabog poznavanja Biblije rijetki kršćani poznaju ovo. Ipak, ima iznimaka, čak i čitavih pokreta, kao što je adventni pokret, nastao sredinom 19. stoljeća. Suosnivačica Adventističke crkve, Ellen G. White – inače svjetski najprevođenija autorica dokumentarne proze – gledajući unaprijed, proročki je govorila prije više od jednog stoljeća:

„Meso nikada nije bilo najbolja hrana; njegovo uzimanje je danas zavrijedilo prigovor u dvostrukom smislu, budući da se bolesti životinja brzo razvijaju.“ (E. G. White: Put u bolji život, str. 193) Vidjela je i opasnosti nezdrave i okrutne industrije: „Životinje se često prevoze na velike udaljenosti i izložene su velikim mukama dok dospiju do tržišta. Otrgnute sa zelenih pašnjaka, prevaljujući duge kilometre preko vrelih, prašnjavih putova, ili sabijene u prljave transportere, iznemogle i isrcpljene, bez hrane i vode često i po duge sate, jadna stvorenja izmučena su do smrti, samo zato da bi se ljudska bića naslađivala njihovim strvinama. … Kako to razara nježnost kojom bismo trebali postupati s ovim Božjim stvorenjima!“ (isto)

Zastupala je prijelaz na prehranu bez životinjskih proizvoda, rekavši: „Sir je zavrijedio mnogo više prigovora; on je potpuno neprikladan za prehranu“ (isto, str. 186). „Žitarice, voće, orasi i povrće čine prehranu koju je naš Stvoritelj izabrao za nas. Kad se ove vrste hrane pripreme na najjednostavniji i najprirodniji način, one su najzdravije i najhranjivije. One daruju snagu, izdržljivost, svježinu uma“ (isto, str. 183). Otkrijte i vi obilne prednosti izvorne, biblijske prehrane.

Za više informacija o vegetarijanstvu, veganstvu i zdravoj prehrani iz biblijske i suvremene znanstvene perspektive, pogledajte kanal Zdravlje za svakoga.

(1) Knjigu Kineska studija autora Colina Campbella (u kojoj su objavljeni rezultati i implikacije ovog istraživanja) možete pronaći u download sekciji.
(2) http://en.wikipedia.org/wiki/Adventist_Health_Studies
(3) http://www.who.int/gho/ncd/mortality_morbidity/en/
(4) http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P7-TA-2011-0390+0+DOC+XML+V0//EN
(5) Vidi: Prakash Shetty & Josef Schmidhuber: Nutrition, lifestyle, obesity and chronic disease, United Nations, New York, 2011 (http://www.un.org/esa/population/publications/expertpapers/2011-3-shetty.pdf)
(6) http://www.mayoclinic.org/medical-edge-newspaper-2011/jul-01b.html
(7) Isto